Od latinskog ugovoraĭ, kontrakcija je djelovanje i učinak ugovaranja ili ugovaranja . Pojam se može odnositi na smanjenje na manju veličinu, na stjecanje navike, bolesti ili poroka te na slavljenje braka.
Mišićavi, s druge strane, je ono što pripada ili se odnosi na mišiće . Možemo utvrditi da mišićno ima i etimološko podrijetlo na latinskom jeziku jer se taj izraz sastoji od tri dijela navedenog jezika: "mus", koji je sinonim za "miša"; "Culus" koji je jednak "malom"; i na kraju sufiks "-ar", koji se može prevesti kao "relativan na".
Mišići su organi nastali kontraktilnim vlaknima (poznatim kao mišićna vlakna ) koja se mogu povezati s kosturom ( skeletnim mišićima ) ili biti dio strukture drugih organa ili naprava ( visceralni mišići ).
Mišićna kontrakcija je fiziološki proces koji razvijaju mišići kada se, ovisno o napetosti, istežu ili skraćuju. Ovaj proces kontrolira središnji živčani sustav i omogućuje proizvodnju motorne sile.
Zahvaljujući toj motoričkoj snazi, gornji mišići mogu pomicati sadržaj šupljine na koju se pokrivaju (što rade glatke mišiće ), pomicati organizam putem medija ili mobilizirati druge objekte ( prugaste mišiće ).
Osim svega navedenog, važno je da znamo da postoje situacije koje generiraju promjene ili promjene u mišićnoj kontrakciji. Konkretno, među najznačajnijim situacijama tog tipa su sljedeće:
• Rigor mortis. Ovaj se izraz koristi da se odnosi na ukočenost koju doživljavaju mišići osobe koja je umrla. Konkretno, oni će postati apsolutno kruti između tri i četiri sata nakon što je pojedinac umro i ostat će tako cijeli dan.
• Mišićna atrofija. Nije vježbanje mišića, kao što se događa na primjer za pacijente koji provode puno vremena u krevetu, je glavni razlog koji generira ovu situaciju koja se u osnovi sastoji od mišića ne samo smanjuje njegovu veličinu, ali i svoju snagu.
Moguće je razlikovati dobrovoljne kontrakcije (koje kontrolira mozak ) i nevoljne reflekse (koji ovise o leđnoj moždini). Razdvojeni mišići dobrovoljno se kontrahiraju iz svjesnog napora koji potječe iz mozga. Signali mozga usmjereni su živcima na motorni neuron koji stimulira mišićna vlakna. S druge strane, prisilne mišićne kontrakcije potječu iz leđne moždine kroz krug sa sivom tvari.
Druga klasifikacija mišićnih kontrakcija omogućuje nam da se referiramo na izotonične kontrakcije (kada se mišićna vlakna kontrahiraju i modificiraju njihovu duljinu), koncentrične kontrakcije (mišić skraćuje i mobilizira dio tijela kako bi prevladao otpor) i izometrijske kontrakcije ( mišić ostaje statičan, ali stvara napetost), među ostalima.
Naime, morali bismo ustanoviti da unutar izotoničnih kontrakcija, jednake napetosti, postoje dvije jasno diferencirane vrste: koncentrične, koje smo već objasnili, a tu su i one ekscentrične, koje su definirane činjenicom da u njima ono što mišić se produžuje. Ova posljednja situacija se događa zato što je otpor veći od napetosti koju vrši sam mišić.