Definicija stvarni brojevi

Broj je izraz količine u odnosu na jedinicu . Izraz potječe od latinskog broja i odnosi se na znak ili skup znakova . Teorija brojeva grupira ove znakove u različite skupine. Prirodni brojevi, na primjer, uključuju jedan (1), dva (2), tri (3), četiri (4), pet (5), šest (6), sedam (7), osam (8), devet (9) i općenito na nulu (0).

Stvarni brojevi

Koncept stvarnih brojeva proizašao je iz upotrebe uobičajenih frakcija od strane Egipćana, oko 1000. godine prije Krista . Razvoj pojma nastavio se s doprinosom Grka koji su proglasili postojanje iracionalnih brojeva.

Stvarni brojevi su oni koji se mogu izraziti cijelim brojem (3, 28, 1568) ili decimalnim brojem (4.28, 289.6, 39985.4671). To znači da uključuju racionalne brojeve (koji se mogu predstaviti kao kvocijent dvaju cjelina s drugim nazivnikom, osim nula) i iracionalnih brojeva (onih koji se ne mogu izraziti kao dio cijelih brojeva s drugim nazivnikom osim nula).

Druga klasifikacija realnih brojeva može se napraviti između algebarskih brojeva (tip kompleksnog broja) i transcendentalnih brojeva (vrsta iracionalnog broja).

Konkretnije, nalazimo činjenicu da su pravi brojevi svrstani u racionalne i iracionalne brojeve. U prvoj skupini su dvije kategorije: cijeli brojevi, koji su podijeljeni u tri skupine (prirodni, 0, negativni prirodni brojevi) i frakcionari, koji su podijeljeni u vlastitu frakciju i nepravilnu frakciju. Sve to ne zaboravljajući da unutar spomenutih prirodnih postoje i tri vrste: jedna, prirodni rođaci i prirodni spojevi.

U drugoj već spomenutoj većoj grupi iracionalnih brojeva nalazimo da postoje dvije klasifikacije: iracionalna algebarska i nedosljedna.

Unutar strojarstva, gore spomenuti stvarni brojevi su posebno korišteni i polazi od niza jasno razgraničenih ideja kao što su: realni brojevi su zbroj racionalnih i iracionalnih brojeva, skup realnih brojeva može se definirati. kao uređen skup i to se može predstaviti ravnom linijom u kojoj svaka točka predstavlja određeni broj.

Važno je imati na umu da realni brojevi dopuštaju da se izvrši bilo koji tip osnovne operacije s dvije iznimke: korijeni parnog reda negativnih brojeva nisu stvarni brojevi (ovdje se pojavi pojam kompleksnog broja) i nema podjele između nule ( nije moguće podijeliti nešto između ničega).

To znači da s navedenim realnim brojevima možemo poduzeti operacije kao što su sume (unutarnje, asocijativne, komutativne, suprotnog elementa, neutralnog elementa ...) ili množenja. U potonjem slučaju valja naglasiti da bi, s obzirom na umnožavanje znakova brojeva, rezultat bio sljedeći: + by + jednako +; - by - jednako +; - rezultat + daje kao rezultat -; i + by - jednako je -.

Preporučeno