Psihologija je disciplina koja istražuje mentalne procese ljudi i životinja. Riječ dolazi od grčkog: psiho- (mentalna aktivnost ili duša) i -logy (studija). Ova disciplina analizira tri dimenzije spomenutih procesa: kognitivne, afektivne i bihevioralne .
Moderna psihologija bila je odgovorna za prikupljanje činjenica o ponašanju i iskustvima živih bića, njihovo sustavno organiziranje i razvoj teorija za njihovo razumijevanje. Ove studije objašnjavaju njihovo ponašanje i čak u nekim slučajevima predviđaju njihove buduće postupke.
Ljudi koji razvijaju studij psihologije nazivaju se psiholozi . To znači, oni koji analiziraju ponašanje živih bića iz znanstvenog pristupa. Sigmund Freud, Carl Jung i Jean Piaget smatraju se pionirskim psiholozima.
Metodologija proučavanja psihologije podijeljena je u dvije glavne grane: onu koja ovu disciplinu shvaća kao temeljnu znanost (koja se naziva i eksperimentalnom ) i koristi znanstveno-kvantitativnu metodologiju (suprotstavlja se hipotezi s varijablama koje se mogu kvantificirati u okviru okruženja eksperimentiranje), a drugo koje želi razumjeti psihološku pojavu kroz kvalitativne metodologije koje obogaćuju opis i pomažu u razumijevanju procesa.
Postoje mnoge psihološke struje, ali zasigurno najpoznatija škola psihologije je kognitivna škola, koja proučava čin znanja (način na koji se informacije dobivene kroz osjetila shvaćaju, organiziraju i koriste). Dakle, kognitivna psihologija proučava funkcije kao što su pažnja, percepcija, pamćenje i jezik.
Psihologiju možemo podijeliti na osnovnu psihologiju (njezina je funkcija generirati nova znanja o psihološkim fenomenima) i primijenjenu psihologiju (ima za cilj rješavanje praktičnih problema kroz primjenu znanja iz temeljne psihologije).
S druge strane, potrebno je pojasniti da je psihologija znanost u stalnom razvoju i s obzirom na društvene i moralne uvjete, ona postaje temelj zrelosti društava tijekom vremena. Trenutno je psihologija podijeljena na nekoliko grana, koje su povezane onoliko koliko pokušavaju odgovoriti na iste, razlog za djelovanje i učinke koje iskustvo može imati na živo biće ili grupu za uvjetuju njihovo postojanje. Neka od područja psihologije su:
Fiziološka psihologija je grana ove znanosti koja je posvećena proučavanju funkcioniranja mozga i živčanog sustava
Eksperimentalna psihologija proučava percepciju i pamćenje koristeći specifične laboratorijske tehnike koje pomažu u razlučivanju ljudskog ponašanja u tom aspektu.
Socijalna psihologija pozvana je u granu koja je odgovorna za analiziranje utjecaja koji obilježavaju društvenu okolinu na pojedinca, a koji se proučavaju iz reakcija koje taj pojedinac ima pred iskustvima koja mu se događaju.
Industrijska psihologija je dio psihologije koja proučava radno okruženje skupine radnika i pokušava pronaći načine da shvati što može biti štetno u aktivnosti koja se razvija, tražeći rješenja za te probleme.
Klinička psihologija naziva se grana koja je odgovorna za proučavanje i pomoć onima koji imaju problema s normalnim životom, kao rezultat mentalnog poremećaja ili određenog stanja.
Zaključno, psihologija se može shvatiti kao znanost koja se bavi rješavanjem pitanja koja se tiču duha, načina osjećaja pojedinca ili ljudi, njihovih moralnih aspekata i načina na koji se razvijaju s okolinom. Drugim riječima, proučavanje subjektivnog života i odnosa koji se uspostavljaju između psihičkog i fizičkog aspekta pojedinca (osjećaji, ideologija, reakcije, tendencije, instinkti).