Prvo što treba učiniti je odrediti etimološko podrijetlo riječi neutron koji nas sada zauzima. Na taj bi način trebalo pojasniti da on potječe iz latinskog, a posebice iz riječi Neuer, koja se sastoji od dva različita dijela: prefiks ne -, koji je ekvivalent negaciji, i uter, koji se može prevesti kao "jedan u" drugom. "

Neutron je masivna čestica bez električnog naboja . To je baryon (subatomska čestica sastavljena od tri kvarkova), formirana s dva kvarkova ispod i jednim gornjim kvarkom. Neutroni i protoni su jezgre atoma .

Neutron ima poluživot od oko petnaest minuta izvan atomske jezgre, kada emitira elektron i antineutron da bi postao proton. Neutroni, koji imaju masu sličnu protonima, nužni su za stabilnost atomskih jezgri (uz iznimku vodika).

Fizičar i kemičar New Zealander Ernest Rutherford proglasio je 1920. postojanje neutrona. Na taj je način objasnio zašto se jezgre ne raspadaju zbog elektromagnetskog odbijanja protona.

Neutroni djeluju na nuklearne reakcije, koje se javljaju kada neutron pokreće fisiju atoma i generira veći broj neutrona koji, zauzvrat, uzrokuju nove fisije. Prema tome kako se ova reakcija odvija, možemo govoriti o kontroliranoj reakciji (moderator nuklearnog reaktora koristi se za iskorištavanje nuklearne energije) ili nekontroliranu reakciju (proizvodi se kritična masa nuklearnog goriva).

Osim svega navedenog, morali bismo razjasniti postojanje još jednog niza pojmova koji se također temelje na upotrebi riječi koja nas sada zauzima. To bi bio slučaj sporog neutrona, koji je onaj koji ima posebnost da ima brzinu koja ima isti redoslijed kakav ima, na normalnoj temperaturi, što je molekularna agitacija.

Na isti način, ne smijemo zaboraviti brzi neutron. Kao što mu ime govori, to je ono koje se smatra značajkom činjenice da je njegova brzina usporediva s brzinom svjetlosti.

Svemu tome treba dodati i izraz neutronska bomba. To, također poznato kao povećana izravna radijacijska bomba, je nuklearno oružje koje potječe iz SAD-a. Nastala je u desetljeću sedamdesetih godina za ruke fizičara Samuela Cohena i temeljno se temelji na nuklearnoj fisiji.

Nakon pauze u napretku, predsjednik Ronald Reagan je podupirao projekte te nuklearne bombe velike opasnosti.

Nuklearna fisija je, dakle, reakcija koja se javlja u jezgri atoma. Fisija se događa kada se teška jezgra dijeli na manje jezgre, uz ostale nusproizvode kao što su slobodni neutroni i fotoni. Zbog toga je fisija teških jezgri egzotermni proces u kojem se oslobađaju velike količine energije.